HKZ ULM - EHINGEN

 

 

                                                        

Herzlich Willkommen auf unserer Homepage der 

KROATISCHEN KATHOLISCHEN GEMEINDEN

Ulm - Ehingen

 

 

 

 

Dobro došli na stranicu

HRVATSKIH KATOLIČKIH ZAJEDNICA

Ulm - Ehingen

 

 


 

 

Hrvatska katolička zajednica Sveti Josip radnik Ulm 

Beethovenstrasse 3

89073 Ulm

Tel. 0731-23933 (dulje zvoniti)

Fax. 0731-27321

svetijosip.ulm@drs.de

 

Svete mise nedjeljom i blagdanima 

u crkvi St. Georg, u  13:30 sati

 

 

 


 

 

 

Hrvatska katolička zajednica Sveti Josip zaručnik Ehingen

Am Wenzelstein 59

89584 Ehingen


župnik Niko Ikić 

  

svetijosip.ehingen@drs.de

 


Svete mise nedjeljom i blagdanima 

u crkvi St. Michael, u  11:45  sati

 

 

 

 
 

Voditelj Hrv. Katoličkih zajednica Ulm i Ehingen

 

Msgr. Prof. Dr. Niko Ikić

Tel. 0731-23933

mob. 0152/25488820, e-Mail: niko.ikic15@gmail.com

 

  
MOLITVA UZ 50. JUBILEJ NAŠIH ZAJEDNICA

 

Svemogući vječni Bože,

 

50-godina života i rada naših Hr. Kat. zajednica; 50-godina Tvojih milosnih darova; 50-godina našeg zajedništva u radosti i žalosti... sve su to razlozi naše istinske zahvalnosti. Hr. Kat. zajednice su učvršćivale našu vjeru u Isusa Krista i obnavljale naš krsni savez s Tobom u zajedništvu Kat. Crkve. Nama su zajednice bile pravi putokaz na Kristovu putu. Duh Božji vodio je naše obitelji, djecu, mlade i starije po slavljenju sakramenata. Zahvaljujemo za vjernost Kat. Crkvi i vjerno svjedočenje naših svećenika i mnogobrojnih aktivnih laika. Dok istinski zahvaljujemo i ubuduće ponizno molimo darove Tvoga Duha po svome Sinu Isusu Kristu, te zagovor Blažene Djevice Marije, Kraljice Hrvata i Svetoga Josipa našeg nebeskog zaštitnika. Amen!



POSEBNA TEMA - ISTUPANJE IZ CRKVE

 

Na razini cijele Njemačke u 2019. god. bilo je 162 ispisa iz Crkve državljana BiH i 290 državljana RH. Taj broj se prilično smanjio u godini 2020. kada je bilo 117 ispisa iz BiH i 170 iz RH. Kada se uzme u obzir da je u Njemačkoj negdje oko 450 tisuća Hrvata, najvećim dijelom katolika, iako među njima ima oko 80 tisuća koji se nisu izjasnili kao katolici, onda to i nije veliki postotak onih koji su istupili iz Crkve. Iako se radi samo o istupanju pred državnim zakonima ovaj korak svakako ima i svoje crkvene posljedice, te zavređuje pozornost. Očigledno je da trend istupanja iz Crkve nije samo karakteristika „trulog i pokvarenog“ Zapada. Na žalost danas u Hrvatskoj djeluju mnoga savjetovališta i tzv. Centri civilne kuraže koji poučavaju i ohrabruju one koji se žele ispisati iz Crkve a hrvatski portali u zadnje vrijeme su puni uputa i formulara kako to učiniti i kako se ispisati iz Crkve. Što više oni toliko prenapuhuju stanje, pa izvješćuju svoje čitatelje da je npr. u Njemačkoj „pao server“ od navale za ispis iz Crkve. Koliko god je trend zabrinjavajući iz takvog njihovog pristupa očita je namjera takvih medija potaknuti što više Hrvata katolika na taj čin. U tom duhu mi se pitamo: što znači taj korak za vjernika? Treba dobro znati da takav čin predstavlja javno, slobodno i osobno distanciranja od Crkve i povredu ugleda kršćanske zajednice. Takav korak na neki način prekida zajedništvo s Crkvom (kan 209, §1) a ne samo da takav izlazi iz registra plaćanja crkvenog poreza. On se prvo pravno odnosi na državne strukture, ali ima i određene crkvene poslijedice.

 

 

 


Što navodi vjernike na pomisao ispisa iz Crkve?

 

Motivi su uvijek osobni a među njima moglo bi se navesti tri povezane skupine razloga: vjerska nesigurnost, crkvene strukture i osobna negativna iskustva. Gledano iz vjerskog vida takvi su olabavili u svojoj vjeri, njima je Božja slika postala maglovita, oni su izgubili kontakt s lokalnom crkvenom zajednicom (župom), takvima je zajednica suvišna u osobnoj vjeri u Boga… S druge strane skandali u Crkvi, koje mediji silno potenciraju, također su nekima razlog istupa iz Crkve, kao npr. pedofilija, pronevjere, loše ponašanje svećenika prema njima, neslaganje s crkvenim stavovima i sl. Zato njima Crkva ne treba. Oni kao samostalne i odrasle osobe sami uređuju svoje odnose sa svojim Bogom. Što će im Crkva kad se mogu moliti i kod kuće!... Sve je to temeljeno na krivim ili djelomičnim slikama o Crkvi. No, kad se sve to ima na umu onda slijedi niz osobnih razloga koji su povezani s materijalnim davanjima ili crkvenim porezom. Zašto plaćati crkveni porez kad Crkva ionako ima previše, kad samo skuplja, kad pomaže samo velike… i sl.? Kod svega toga ne smije se zaboraviti da taj korak ima svoje vjerske i crkveno-pravne velike posljedice za te osobe. Službena obavijest o istupu ide u matičnu župu krštenja i stanovanja. Neki župnici u zavičajnim krajevima njihova imena javno objavljuju, pa nastaje sramota ne samo za dotična prezimena, nego i za druge članove obitelji i cijele njihove loze. Koji se odlučuju na takav korak moraju znati da im je uskraćen sakrament ispovijedi, pričesti, krizme, bolesničkog pomazanja (osim u smrtnoj opasnosti); za crkveno vjenčanje takvih osoba potrebna je posebna dozvola mjesnog biskupa; oni ne mogu kumovati pri krštenju i krizmi; ako ne pokazuju kajanje uskraćen im je vjerski pogreb i sl. Takvi ne mogu raditi u crkvenim službama, niti obnašati crkvene funkcije (ne može biti član PV-a). Takvi gube pravo glasa pri crkvenim izborima. Dakle, za života njima je u dobroj mjeri uskraćena pastoralna skrb. Sve ove posljedice odredila je Biskupska konferencija Njemačke u rujnu 2012. god. Naši ljudi se rijetko kada konzultiraju s crkvenim ustanovama o tim posljedicama pa onda na kraju budu „iznenađeni“ ili „razočarani“ posljedicama. U tu skupinu pripadaju također i oni koji se pri prijavi stana nisu izjasnili kao katolici, nego „religionslos“ ili „ohne Religionsbekenntnis“. Takvima se preporuča da na istom službenom mjestu što prije isprave pogreške koje su mogle nastati i bez njihove krivnje. U suprotnom mogu biti „iznenađeni“ određenim posljedicama. Neznanje ne oslobađa krivnje, ni odgovornosti. Zato upoznaj posljedice istupa iz Crkve.  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Weiter
Hrvatske katoličke zajednice Ulm-Ehingen | svetijosip.ulm@drs.de